Ekstradjevičanskim maslinovim uljem Monini Classico lani se u nekim trgovačkim lancima akcijalo i za 5,55 eura (41,82 kune), a danas košta i 12,59 eura (94,86 kuna). Cijena nekog prosječnog ekstradjevičanskog ulja, kojega su potrošači lani mogli naći za koliko-toliko prihvatljivih 40-50 kuna u trgovinama, danas je i više nego udvostručena.
Koliko se donedavno plaćalo za litru 'domaćeg' ekstradjevičanskog maslinovog ulja dalmatinskih OPG-ova, "na kućnom pragu", odnosno 80-100 kn/l - toliko sada u prosjeku stoji i prosječno ulje na polici trgovaca.
Orgula, Farchioni, Zvijezda... koštaju 13,99 eura (105,41 kn), jedino što se trenutačno na akciji u Plodinama Monini može naći za 10,39 eura, ovo drugo i za 9,99 eura, dok u limenci od 3 litre Farchioni košta 25,99 eura (196,82 kn). Trenutačno je možda najjeftinije Konzumovo K Plus ekstradjevičansko maslinovo ulje koje na akciji košta 6,99 eura (52,67 kn). Konfin istarska bjelica, ekstra djevičansko maslinovo ulje koje smo također našli u Konzumu najskuplje je pak i košta 9,95 eura za samo 250 ml, što znači da je litra i 39,80 eura, Agrolagunina Ol Istria (750 ml) 16,72 eura...
Hrvatski uljari ranijih su godina stalno upozoravali kako pravog ekstradjevičanskog ulja za 30-40 kuna po litri, koliko se plaćalo u trgovinama, dok mu je uvozna cijena bila svega 3-4 eura, u trgovinama ni nema, a kako se ona izjednačila s cijenom domaćeg – pitanje je koliko ćemo ga plaćati za mjesec-dva dana kad završi nova sezona berbe maslina.
POVEZANI ČLANCI:
Na krilima loše sezone u Španjolskoj i drugim mediteranskim zemljama koje su pogodili dugotrajna lanjska suša i toplinski valovi s temperaturama višim i od 40 stupnjeva, a pošast se – u obliku suše ili pak potopa – nastavila i ove godine, cijene maslinova ulja u EU, pa i Hrvatskoj divljaju, naročito zadnjih mjeseci. Koliko je bilo kritično možda najbolje dočarava situacija u španjolskoj provinciji Jaén, koja ima samo 630 tisuća stanovnika i čak 66 milijuna stabala maslina, što je 10 puta više nego što ih ima cijela Hrvatska - i najvažnija je za svjetsku proizvodnju tekućeg zlata. Svećenici su u toj pokrajini sredinom godine predvodili i posebne procesije maslinara koje su se Svemogućem molile za kišu.
Kako bilo, prema statistici DG Agrija Europske komisije, cijena 100 kilograma maslinovog ulja (1 kg = 1,087 l) u Hrvatskoj je u kolovozu u veleprodaji iznosila vrtoglavih 1049 eura – 10,5 eura u prosjeku po litri. I inače je u usporedbi s drugim mediteranskim članicama EU - Grčkom, Španjolskom, Italijom i Potrugalom - maslinovo ulje u Hrvatskoj najskuplje. A u kolovozu je bilo skuplje 286 eura u odnosu na grčko, 274 eura u odnosu na španjolsko, 154 u odnosu na talijansko, 443 u odnosu na potrugalsko te 277 eura skuplje u odnosu na prosjek EU od 772 eura za 100 kg.
Inače, hrvatska cijena od 1049 eura u kolovozu je za 147 eura skočila u odnosu na mjesec ranije, a u odnosu na lipanj za 227 eura. Najniža cijena hrvatskog ekstradjevičanskog maslinovog ulja u ovoj godini, prema DG Agriju, bila je u veljači, 749 eura, što je cijena kojoj su se ostala europska ulja približila tek posljednjih mjeseci. U Portugalu je 100 kg maslinova ulja u veljači ove godine koštalo, primjerice, svega 337 eura, a i u kolovozu 2023. 661 euro – što je još uvijek manje nego u nas početkom godine. A i tada je, naime, bilo dvostruko skuplje (čak i više) od navedenih zemalja te prosjeka EU od 385 eura/100 kg.
Prema statistici TISUP-a (tržišno-informacijskog centra u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede) vide se neka sitna odstupanja. U kolovozu je litra ekstradjevičanskog maslinova ulja u Hrvatskoj u prosjeku koštala 9,57 eura, a u istom mjesecu 2022. 7 eura, što je poskupljenje od 36,69%. U odnosu na mjesec ranije skuplje je pak 16,26%, a u odnosu na lipanj 27,57%. Pakiranja od pola litre ili 0,75 ml dosežu pak prosječnu cijenu veću i od 14 eura. Lani je prosječna veleprodajna cijena maslinova ulja u Hrvatskoj iznosila 6,74 eura, godinu ranije 5,75, a 2015., primjerice, 5,25 eura. Otkupna cijena litre maslinova ulja u kolovozu ove godine iznosila je pak prosječnih 7,13 eura, a lani u isto vrijeme 5,14 eura.
Kako bilo, obilne oborine, štetnici, maslinove muhe i moljci, ostavili su ove godine traga na plodovima. Rade Bobanović iz Poljoprivredne zadruge Maslina i vino iz Polače kod Zadra, koji se bavi ekološkim maslinarstvom kaže kako će ove godine berba u prosjeku biti lošija za 30%, no neki neće imati ništa.
- Kod nas će urod biti solidan, ali ne kao lani - priča Bobanović koji ovih dana bere konzumne masline za konzerviranje, a od ponedjeljka u njegovim maslinicima kreće intenzivna berba maslina za preradu u maslinovo ulje.
Najviše je, prema pričanju maslinara, ove godine podbacila oblica, naša autohtona sorta maslina koja dominira u više od 85% dalmatinskih maslinika. Bobanović kaže kako je kod oblice za podbačaj krivo i to što se kod sadnje mladih nasada nije radila selekcija sadnica. K tome, oblica voli brdo, buru, Velebit, a ne doline gdje ima magle. Druge su sorte pak, što je interesantno, dale više ploda nego lani, naročito talijanske.
Cijene kod maslinara različite su od juga prema sjeveru. U Istri će se danas teško dobiti ekstradjevičansko maslinovo ulje za manje od 25-30 eura po litri, a u Dalmaciji 20-25 eura, objašnjava Bobanović. Tamo gdje je bolji urod ulje se može naći i za 20 eura, dok se u veleprodaji za izvoz postiže već dobra cijena ektra kvalitete od 16-17 eura, bez problema, a nakon nove berbe vjerojatno će rasti i na 18 eura.
- Ulje koje ćemo mi dobiti bit će dobro, ali će ga biti manje jer je kod nas maslina 30% manje. No očekujemo i uredan radman _ tvrdi Bobanović. Ne vjeruje da će maloprodajne cijene, kako neki najavljuju, rasti još 10-15%. Već je lani u lipnju došlo do određenog niveliranja cijena s potencijalnim ulaznim troškovima za ovu godinu, tako da bi litra mogla ići gore najviše za 1 euro, smatra on. Kod njega je litra ekstradjevičanskog 21 euro.
- S druge strane, plod masline za onoga tko ga kupuje ove je godine poskupio sa 10 kuna (1,33 eura) za kilogram na 2 eura, dok neki traže i 2,50 eura, ako je u pitanju ručna berba - napominje Bobanović.
Iz Ministarstva poljoprivrede kažu kako je prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2022. u Hrvatskoj ostvaren značajan rast proizvodnje maslinovoga ulja, za čak 72% u odnosu na godinu ranije. Lani smo, ističu, na površini od 19.900 hektara proizveli 40.128 tona maslina iz čega je dobiveno 55.088 hektolitara maslinovog ulja, dok je u 2021. na površini od 19.400 hektara proizvedeno 23.867 tona maslina te dobiveno 32.036 hektolitra maslinovog ulja.
- U odnosu na prošlu godinu, koja je bila rekordna u pogledu prinosa plodova i ulja, prema procjenama s terena ove se godine ipak očekuje manji urod. Ovogodišnje vremenske prilike su, ovisno o pojedinim lokacijama loše utjecale na prinose pojedinih sorata poput oblice, najzastupljenije u uzgoju u Dalmaciji (65% od svih sorata u RH), a koju karakterizira promjenjiva rodnost i kolebanja u randmanu - ističu iz Ministarstva poljoprivrede.
POVEZANI ČLANCI:
S proizvodnjom maslinova ulja u Hrvatskoj zadovoljavamo tek oko polovice potreba. Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvoj polovici 2023. godine u Hrvatsku se uvezlo 1882 tona maslinovog ulja i njegovih frakcija, rafiniranog ili nerafiniranog, kemijski nemodificiranog, u vrijednosti od 10,634 milijuna eura. U čitavoj lanjskoj godini uvezli smo 5835 tona maslinovog ulja za 24,8 milijuna eura, godinu ranije 5354 tone za 18,4 milijuna, a 2020., primjerice, 4829 tona za 13,6 milijuna eura.
Iz nekih maslinarskih udruga međutim, pitaju gdje su nam puste masline, ako se zna da smo ih u posljednjih 20 godina puno posadili i danas su u punom rodu, što se ne vidi u statistikama. Dapače, prema podacima TISUP-a, u Hrvatskoj je, primjerice, 2005. proizvedeno rekordnih 60.000 hektolitara ulja koje, ispada, nismo dostigli ni danas kad nam je gotovo 20.000 hektara pod maslinicima, a tada je bilo samo 12.357 ha. U 2022., koja se smatra boljom godinom, proizveli smo 55.000 hl od 40.000 evidentiranih tona maslina, a te 2005. ubrali smo 36.600 tona.
- Ispada i da nazadujemo i da nam produktivnost pada. Ili uljare i uljari prijavljuju manje zbog straha od poreza – kažu nam neki maslinari ističući kako se već 30 godina barata brojkom od 6 milijuna maslina i proizvodnjom od oko 6 milijuna litara. U stvarnosti, tvrde, proizvodimo i trošimo više ulja, što bi prema nekim procjenama moglo značiti i da nam čak 50% domaće proizvodnje čini sivo ili crno tržište. Dosta te potražnje, tvrdi se, generira i turizam, a upravo to je ventil koji nitko ne može kontrolirati.
Tvrdnje kako izvozimo ekstra kvalitetno maslinovo ulje, a uvozimo jeftino, lošije kvalitete od deklarirane ili na samoj granici zdravstvene ispravnosti, potvrđuju i brojke Državnog inspektorata. Lani je više od polovice uzorkovanih ulja bilo lažno deklarirano i nije spadalo u kategoriju ekstradjevičanskog maslinovog ulja!
Iz DIRH-a kažu kako poljoprivredna inspekcija, svake godine, sukladno godišnjem programu rada uzorkuje ekstra djevičanska maslinova ulja, imajući u vidu i zahtjev EK o minimalnom broju provjera sukladnosti u sektoru maslinovog ulja.
- U 2022. godini uzorkovano je 25 ekstra djevičanskih maslinovih ulja (7 hrvatskih proizvođača, 9 podrijetlom iz Španjolske, 9 iz Italije). Od ukupnog broja uzetih uzoraka (20 kod većih subjekta i trgovačkih lanaca, u veleprodaji i uljarama (trgovačka društva) te pet kod OPG-ova i malih obrta), 13 uzoraka je bilo nesukladno. Od tog broja sedam je podrijetlom iz Španjolske, pet iz Italije i jedno iz Hrvatske - odgovaraju na naš upit.
>> VIDEO U Koprivnici je održana konferencija "Hrvatska kakvu trebamo"
sažetak: maslinovo ulje u HR je najskuplje jer maslinari misle da su ljudi ovce koje mogu šišati kako god žele! treba naći rezultate testiranja ulja iz marketa od prije godinu dana, milsim daje to bilo u JL, oko 1/3 bila su prava extra djevičanska maslinova ulja, a cijena im je oko 10 eura!!! pa neka naš maslinari svoje tekuće zlato ulijevaju u motore svojih auta umjesto goriva kada ga ne budu imali kome prodati!